Prijavi se
Upiši se
Back to Tečaj

Hrvatski jezik

0% Complete
0/0 Steps

  1. O ispitu hrvatskog jezika na maturi

    Lekcija 1: Ispit hrvatskog jezika na državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Pripremanje za ispit hrvatskog jezika
    5 teme
  3. Književna razdoblja
    Lekcija 3: Pregled ključnih književnih razdoblja i autora
  4. Lekcija 4: Temeljna civilizacijska djela
  5. Lekcija 5: Antika
  6. Lekcija 6: Srednji vijek
    2 teme
  7. Lekcija 7: Humanizam i renesansa
    3 teme
  8. Lekcija 8: Barok
    2 teme
  9. Lekcija 9: Klasicizam i prosvjetiteljstvo
    2 teme
  10. Lekcija 10: Romantizam
    2 teme
  11. Lekcija 11: Realizam i naturalizam
    2 teme
  12. Lekcija 12: Moderna i modernizam
    2 teme
  13. Lekcija 13: Hrvatska književnost 20. stoljeća
    2 teme
  14. Lekcija 14: Kasni modernizam, postmodernizam i suvremenost
    2 teme
  15. Književni rodovi i vrste
    Lekcija 15: Epika
  16. Lekcija 16: Lirika
  17. Lekcija 17: Drama
  18. Lekcija 18: Diskurzivni rod
  19. Stilska izražajna sredstva
    Lekcija 19: Podjela stilskih figura
  20. Lekcija 20: Primjeri i analiza najčešćih stilskih figura
  21. Versifikacija
    Lekcija 21: Pojam stiha i vrste stihova
  22. Lekcija 22: Strofa i rima
    2 teme
  23. Lekcija 23: Pjesnički ritam i metrički sustavi
    2 teme
  24. Lekcija 24: Sonet i ostale fiksne forme
  25. Jezik
    Lekcija 25: Pravopisni znakovi i njihova uporaba
  26. Lekcija 26: Veliko i malo početno slovo
  27. Lekcija 27: Pravopisna pravila
    4 teme
  28. Lekcija 28: Fonologija i glasovne promjene
    4 teme
  29. Lekcija 29: Morfologija - vrste riječi
    6 teme
  30. Lekcija 30: Sintaksa
    5 teme
  31. Lekcija 31: Leksikologija i tvorba riječi
    3 teme
  32. Lekcija 32: Povijest hrvatskoga jezika
    4 teme
  33. Lektire i polazni tekstovi
    Lekcija 33: Obvezna lektirna djela
    4 teme
  34. Lekcija 34: Analiza književnih tekstova
    3 teme
  35. Lekcija 35: Analiza neknjiževnih tekstova
    3 teme
  36. Lekcija 36: Strategije za razumijevanje i tumačenje tekstova
    3 teme
  37. Esej
    Lekcija 37: Popis ispitnih djela za esej
  38. Lekcija 38: Analiza - Franz Kafka - Preobražaj
  39. Lekcija 39: Analiza - Silvije Strahimir Kranjčević - izbor iz poezije
  40. Lekcija 40: Analiza - Ranko Marinković - Kiklop
  41. Lekcija 41: Analiza - Antun Gustav Matoš - izbor novela
  42. Lekcija 42: Analiza - Sofoklo - Antigona
  43. Lekcija 43: Analiza - August Šenoa - Prijan Lovro
  44. Lekcija 44: Kriteriji vrednovanja eseja
  45. Lekcija 45: Pisanje uvoda i postavljanje teze
  46. Lekcija 46: Razrada – argumentacija i primjeri
  47. Lekcija 47: Pisanje zaključka
  48. Lekcija 48: Radionica – primjeri dobrih eseja
    5 teme

Kvizovi

  1. Hrvatski jezik
  2. Lekcija 3: Pregled ključnih književnih razdoblja i autora
Lekcija 3 of 48
U tijeku

Lekcija 3: Pregled ključnih književnih razdoblja i autora

Na državnoj maturi iz hrvatskoga jezika očekuje se da možeš prepoznati i razumjeti različita književnopovijesna razdoblja, njihove osnovne značajke te vremenske odrednice, kako u europskom (svjetskom) tako i u hrvatskom kontekstu. Također je važno razumjeti poetike pojedinih razdoblja, poznavati istaknute autore te znati smjestiti djela i autore u njihov povijesni, kulturni i literarni kontekst.

Na taj način pokazuješ sposobnost povezivanja književnih pojava, razumijevanja razvoja književnosti kroz stoljeća i prepoznavanja specifičnih obilježja tekstova koji su nastajali pod utjecajem različitih idejnih, estetskih i društvenih okvira.

Europska književnostRazdobljeHrvatska književnost
Stara Grčka (Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Pindar, Anakreont, Sapfa, Alkej) i stara rimska književnost (Plaut, Vergilije, Horacije, Katul, Ovidije), razvoj epa, tragedije, komedije, filozofskog dijaloga.Antika (8. st. pr. Kr. – 5. st.) 
Dominacija crkvene književnosti, epovi o kraljevima i viteškim podvizima (npr. “Pjesma o Rolandu”), viteška lirika (trubaduri), didaktični i religijski tekstovi.Srednji vijek (5. – 15. st.)Razvoj pismenosti (3 jezika i 3 pisma) – glagoljaštvo, hrvatski srednjovjekovni tekstovi (Bašćanska ploča, Vinodolski zakon, Misal po zakonu rimskoga dvora), prve hrvatske književne forme.
Slabljenje utjecaja Crkve, procvat umjetnosti i znanosti, vraćanje antičkim idealima (humanizam – latinski jezik, renesansa – narodni jezici), svjetovna tematika.   Humanizam i predrenesansa: Dante Alighieri, F. Petrarca, G. Boccaccio   Renesansa: W. Shakespeare, M. Cervantes)Humanizam (14. i 15. st.)  i Renesansa (15. i 16. st.)Humanizam: Split (Marko Marulić), Šibenik (Antun Vrančić i Juraj Šižgorić), sjeverna Hrvatska (Ivan Česmički)   Renesansa: Split (Marko Marulić), Dubrovnik (Šiško Menčetić, Džore Držić, Marin Držić, Mavro Vetranović), Zadar (Petar Zoranić), Hvar (Petar Hektorović, Hanibal Lucić)
Katolička obnova, religiozna tematika, refleksivnost (razmišljanje o smislu i prolaznosti života), bogatstvo izraza (kić).   Barokne pjesničke škole: gongorizam i marinizam)   Vrste: ep, poema, melodramaBarok (prva pol. 17. st.)Dubrovnik (Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić, Ignjat Đurđević), Slavonija (Antun Kanižlić), ozaljski krug (Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinska), kajkavski krug (Juraj Habdelić)   Teme domoljublja i sudbine.
Francuska –naglašavanje razuma, kritičko razmišljanje, didaktika, klasicistička komedija (J. Racine i P. Corneille) i komedija (Molière), teoretičar N. Boileau (Pjesničko umijeće)   Prosvjetiteljski roman (Voltaire, Candide) – enciklopedistiKlasicizam (od pol. 17. do pol. 18. st.) i Prosvjetiteljstvo (18. st.)Klasicistička lirika (Matija Petar Katančić)   Prosvjetiteljstvo: prosvjetiteljski ep (Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Relković) i prosvjetiteljska drama (Tituš Brezovački)
Ideje emocionalnosti, subjektivnosti, bunta protiv stvarnosti, pesimizma.   Njemačka: J.W. Goethe (Patnje mladog Werthera) Engleska: G.G. Byron Rusija: S.A.S. Puškin, M.J. Ljermontov Amerika: E.A. PoeRomantizam (1800. – 1830.)Hrvatski narodni preporod (1813. – 1860.),   Ilirski pokret (1830. – 1843.) – Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Mažuranić, povezivanje nacionalne svijesti s književnošću i buđenje nacionalnog jezika.
Realizam: objektivnost, društvena kritika, prirodne znanosti, socijalno-psihološka karakterizacija, realistički roman (Tolstoj, Dostojevski, Balzac, Flaubert), novela (Gogolj), poetski realizam (Turrgenjev)   Naturalizam: estetika ružnoće, biološka karakterizacija (Zola)Realizam (1830. – 1870.)  i Naturalizam (1870. – 1890.)Predrealizam (1860. – 1881.): tzv. Šenoino doba   Realizam (1881. – 1882.): nacionalno povijesne teme, društveno-ekonomske, regionalizam: Hrvatsko zagorje (A. Kovačić, K.Š. Gjalski,), Slavonija (J. Kozarac), Hrvatsko primorje i Istra (V. Novak, E. Kumičić, S.S. Kranjčević)   Naturalizam: E. Kumičić
Francuska, parnasovci, estetska funkcija i umjetnost (T. Gautier, larpurlartizam), impresionizam i simbolizam (Verlaine, Rimbaud, Mallarmé), C. Baudelaire kao simbolist prije simbolista, modernistička drama (Čehov, Ibsen)Rani modernizam ili esteticizam (19./20. st.)Hrvatska moderna (1892. – 1914.): A. G. Matoš (poezija, novele), V. Vidrić, D. Šimunović, M. C. Nehajev, M. Begović, I. Vojnović; dijalektalna lirika (Galović, Domjanić, Nazor)
Avangardni pokreti u poeziji: futurizam, ekspresionizam, imažinizam, dadaizam, nadrealizam   Moderna proza: M. Proust, F. Kafka, roman tijeka ili struje svijesti (W. Faulkner, J. Joyce, V. Woolf), egzistencijalistički roman (J. Sartre, A. Camus)   Moderna drama: L. Pirandello, epski teatar (B. Brecht), teatar apsurda (E. Ionesco, S. Beckett)20. stoljeće (avangarda, kasni modernizam, postmodernizam)Ekspresionizam (1914. – 1928.): U. Donadini, A. B. Šimić, I. Andrić, M. Krleža   Drugo razdoblje (1928. – 1952.): M. Krleža, T. Ujević, D. Tadijanović, D. Cesarić, I. G. Kovačić i dijalektalna lirika   Druga moderna (1952. – 1969.): poezija (J. Kaštelan, V. Parun, J. Pupačić), krugovaši (P. Šegedin, V. Desnica, R. Marinković, S. Novak, A. Šoljan) i razlogovci   Postmodernizam (od 1969.): I. Aralica, P. Pavličić, I. Brešan