Back to Tečaj

Hrvatski jezik

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu hrvatskog jezika na maturi

    Lekcija 1: Ispit hrvatskog jezika na državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Pripremanje za ispit hrvatskog jezika
    5 teme
  3. Književna razdoblja
    Lekcija 3: Pregled ključnih književnih razdoblja i autora
    5 Kvizovi
  4. Lekcija 4: Temeljna civilizacijska djela
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Antika
    5 Kvizovi
  6. Lekcija 6: Srednji vijek
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Humanizam i renesansa
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Lekcija 8: Barok
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  9. Lekcija 9: Klasicizam i prosvjetiteljstvo
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  10. Lekcija 10: Romantizam
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Realizam i naturalizam
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Moderna i modernizam
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Hrvatska književnost 20. stoljeća
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  14. Lekcija 14: Kasni modernizam, postmodernizam i suvremenost
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  15. Književni rodovi i vrste
    Lekcija 15: Epika
    5 Kvizovi
  16. Lekcija 16: Lirika
    5 Kvizovi
  17. Lekcija 17: Drama
    5 Kvizovi
  18. Lekcija 18: Diskurzivni rod
    5 Kvizovi
  19. Stilska izražajna sredstva
    Lekcija 19: Podjela stilskih figura
    5 Kvizovi
  20. Lekcija 20: Primjeri i analiza najčešćih stilskih figura
    5 Kvizovi
  21. Versifikacija
    Lekcija 21: Pojam stiha i vrste stihova
    5 Kvizovi
  22. Lekcija 22: Strofa i rima
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  23. Lekcija 23: Pjesnički ritam i metrički sustavi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  24. Lekcija 24: Sonet i ostale fiksne forme
    5 Kvizovi
  25. Jezik
    Lekcija 25: Pravopisni znakovi i njihova uporaba
    5 Kvizovi
  26. Lekcija 26: Veliko i malo početno slovo
    5 Kvizovi
  27. Lekcija 27: Pravopisna pravila
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  28. Lekcija 28: Fonologija i glasovne promjene
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  29. Lekcija 29: Morfologija - vrste riječi
    6 teme
    |
    5 Kvizovi
  30. Lekcija 30: Sintaksa
    5 teme
    |
    5 Kvizovi
  31. Lekcija 31: Leksikologija i tvorba riječi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  32. Lekcija 32: Povijest hrvatskoga jezika
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  33. Lektire i polazni tekstovi
    Lekcija 33: Obvezna lektirna djela
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  34. Lekcija 34: Analiza književnih tekstova
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  35. Lekcija 35: Analiza neknjiževnih tekstova
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  36. Lekcija 36: Strategije za razumijevanje i tumačenje tekstova
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  37. Esej
    Lekcija 37: Popis ispitnih djela za esej
  38. Lekcija 38: Analiza - Franz Kafka - Preobražaj
    5 Kvizovi
  39. Lekcija 39: Analiza - Silvije Strahimir Kranjčević - izbor iz poezije
    5 Kvizovi
  40. Lekcija 40: Analiza - Ranko Marinković - Kiklop
    5 Kvizovi
  41. Lekcija 41: Analiza - Antun Gustav Matoš - izbor novela
    5 Kvizovi
  42. Lekcija 42: Analiza - Sofoklo - Antigona
    5 Kvizovi
  43. Lekcija 43: Analiza - August Šenoa - Prijan Lovro
    5 Kvizovi
  44. Lekcija 44: Kriteriji vrednovanja eseja
  45. Lekcija 45: Pisanje uvoda i postavljanje teze
  46. Lekcija 46: Razrada – argumentacija i primjeri
  47. Lekcija 47: Pisanje zaključka
  48. Lekcija 48: Radionica – primjeri dobrih eseja
    5 teme
Lekcija 3 of 48

Lekcija 3: Pregled ključnih književnih razdoblja i autora

Na državnoj maturi iz hrvatskoga jezika očekuje se da možeš prepoznati i razumjeti različita književnopovijesna razdoblja, njihove osnovne značajke te vremenske odrednice, kako u europskom (svjetskom) tako i u hrvatskom kontekstu. Također je važno razumjeti poetike pojedinih razdoblja, poznavati istaknute autore te znati smjestiti djela i autore u njihov povijesni, kulturni i literarni kontekst.

Na taj način pokazuješ sposobnost povezivanja književnih pojava, razumijevanja razvoja književnosti kroz stoljeća i prepoznavanja specifičnih obilježja tekstova koji su nastajali pod utjecajem različitih idejnih, estetskih i društvenih okvira.

Europska književnostRazdobljeHrvatska književnost
Stara Grčka (Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Pindar, Anakreont, Sapfa, Alkej) i stara rimska književnost (Plaut, Vergilije, Horacije, Katul, Ovidije), razvoj epa, tragedije, komedije, filozofskog dijaloga.Antika (8. st. pr. Kr. – 5. st.) 
Dominacija crkvene književnosti, epovi o kraljevima i viteškim podvizima (npr. “Pjesma o Rolandu”), viteška lirika (trubaduri), didaktični i religijski tekstovi.Srednji vijek (5. – 15. st.)Razvoj pismenosti (3 jezika i 3 pisma) – glagoljaštvo, hrvatski srednjovjekovni tekstovi (Bašćanska ploča, Vinodolski zakon, Misal po zakonu rimskoga dvora), prve hrvatske književne forme.
Slabljenje utjecaja Crkve, procvat umjetnosti i znanosti, vraćanje antičkim idealima (humanizam – latinski jezik, renesansa – narodni jezici), svjetovna tematika.   Humanizam i predrenesansa: Dante Alighieri, F. Petrarca, G. Boccaccio   Renesansa: W. Shakespeare, M. Cervantes)Humanizam (14. i 15. st.)  i Renesansa (15. i 16. st.)Humanizam: Split (Marko Marulić), Šibenik (Antun Vrančić i Juraj Šižgorić), sjeverna Hrvatska (Ivan Česmički)   Renesansa: Split (Marko Marulić), Dubrovnik (Šiško Menčetić, Džore Držić, Marin Držić, Mavro Vetranović), Zadar (Petar Zoranić), Hvar (Petar Hektorović, Hanibal Lucić)
Katolička obnova, religiozna tematika, refleksivnost (razmišljanje o smislu i prolaznosti života), bogatstvo izraza (kić).   Barokne pjesničke škole: gongorizam i marinizam)   Vrste: ep, poema, melodramaBarok (prva pol. 17. st.)Dubrovnik (Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić, Ignjat Đurđević), Slavonija (Antun Kanižlić), ozaljski krug (Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinska), kajkavski krug (Juraj Habdelić)   Teme domoljublja i sudbine.
Francuska –naglašavanje razuma, kritičko razmišljanje, didaktika, klasicistička komedija (J. Racine i P. Corneille) i komedija (Molière), teoretičar N. Boileau (Pjesničko umijeće)   Prosvjetiteljski roman (Voltaire, Candide) – enciklopedistiKlasicizam (od pol. 17. do pol. 18. st.) i Prosvjetiteljstvo (18. st.)Klasicistička lirika (Matija Petar Katančić)   Prosvjetiteljstvo: prosvjetiteljski ep (Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Relković) i prosvjetiteljska drama (Tituš Brezovački)
Ideje emocionalnosti, subjektivnosti, bunta protiv stvarnosti, pesimizma.   Njemačka: J.W. Goethe (Patnje mladog Werthera) Engleska: G.G. Byron Rusija: S.A.S. Puškin, M.J. Ljermontov Amerika: E.A. PoeRomantizam (1800. – 1830.)Hrvatski narodni preporod (1813. – 1860.),   Ilirski pokret (1830. – 1843.) – Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Mažuranić, povezivanje nacionalne svijesti s književnošću i buđenje nacionalnog jezika.
Realizam: objektivnost, društvena kritika, prirodne znanosti, socijalno-psihološka karakterizacija, realistički roman (Tolstoj, Dostojevski, Balzac, Flaubert), novela (Gogolj), poetski realizam (Turrgenjev)   Naturalizam: estetika ružnoće, biološka karakterizacija (Zola)Realizam (1830. – 1870.)  i Naturalizam (1870. – 1890.)Predrealizam (1860. – 1881.): tzv. Šenoino doba   Realizam (1881. – 1892.): nacionalno povijesne teme, društveno-ekonomske, regionalizam: Hrvatsko zagorje (A. Kovačić, K.Š. Gjalski,), Slavonija (J. Kozarac), Hrvatsko primorje i Istra (V. Novak, E. Kumičić, S.S. Kranjčević)   Naturalizam: E. Kumičić
Francuska, parnasovci, estetska funkcija i umjetnost (T. Gautier, larpurlartizam), impresionizam i simbolizam (Verlaine, Rimbaud, Mallarmé), C. Baudelaire kao simbolist prije simbolista, modernistička drama (Čehov, Ibsen)Rani modernizam ili esteticizam (19./20. st.)Hrvatska moderna (1892. – 1914.): A. G. Matoš (poezija, novele), V. Vidrić, D. Šimunović, M. C. Nehajev, M. Begović, I. Vojnović; dijalektalna lirika (Galović, Domjanić, Nazor)
Avangardni pokreti u poeziji: futurizam, ekspresionizam, imažinizam, dadaizam, nadrealizam   Moderna proza: M. Proust, F. Kafka, roman tijeka ili struje svijesti (W. Faulkner, J. Joyce, V. Woolf), egzistencijalistički roman (J. Sartre, A. Camus)   Moderna drama: L. Pirandello, epski teatar (B. Brecht), teatar apsurda (E. Ionesco, S. Beckett)20. stoljeće (avangarda, kasni modernizam, postmodernizam)Ekspresionizam (1914. – 1928.): U. Donadini, A. B. Šimić, I. Andrić, M. Krleža   Drugo razdoblje (1928. – 1952.): M. Krleža, T. Ujević, D. Tadijanović, D. Cesarić, I. G. Kovačić i dijalektalna lirika   Druga moderna (1952. – 1969.): poezija (J. Kaštelan, V. Parun, J. Pupačić), krugovaši (P. Šegedin, V. Desnica, R. Marinković, S. Novak, A. Šoljan) i razlogovci   Postmodernizam (od 1969.): I. Aralica, P. Pavličić, I. Brešan